Budi stres svome stresu

Živeći u vremenu u kojem preovladava ubrzan tehnološki razvoj kao i užurban način života, vrlo je vjerovatno da ćemo jako mladi osjetiti na vlasititoj koži STRES.Svakodnevno u malim količinama organizam doživljava stres, zbog izloženosti situacijama, koje mozak na psihološkom planu registruje kao stresne.

Na biološkom planu, usljed stresa, osjetimo ubrzano lupanje srca, znojenje dlanova ili narušen rad probavnih organa. Ako je organizam dugotrajno izložen stresu, može dovesti do ozbiljnijih posljedica kao i do gastrointestinalnih i kardiovaskularnih bolesti.

Zbog stalnih pritisaka, očekivanja roditelja, partnera kao i sopstvenih, postavljamo ponekad i nerealne ciljeve i često se nalazimo u situaciji „nemam vremena“. Oko nas je mnogo zadataka, porodičnih, profesionalnih kao i poslovnih. Susrećemo se sa mnoštvom izazova u školi, na fakultetu, kao i na radnom mjestu.

Koliko je stres ozbiljna tema u prilog tome govori i istraživanje sprovedeno u Hrvatskoj na uzorku od 230 ispitanika, u avgustu 2016. godine.  Radi se o istraživanju stresa na radnom mjestu. Rezultati pokazuju da je 86 % ispitanika  pod stresom na radnom mjestu, te da su posljedice stresa kod zaposlenih manifestovane problemima sa nesanicom (81%). Njih 62 % počelo je više grickati slatkiše, a 34 % je ponovo počelo pušiti ili pušiti više nego prije. Prema tome, ovi podaci govore o ozbiljnosti problema kao i njegovim posljedicama.

Najvažnije je da osoba kada osjeti da je pod stresom ne traži odmah pomoć kod ljekara ili farmaceuta. Stres nije bolest. Ali može dovesti do bolesti, ukoliko je dugotrajan. Lijekovi mogu da utiču na balans hormona ako je organizam pod stresom, ali je jako bitnije šta se dešava na psihološkom planu. Kako ja reagujem na stres?! Da li je toliko strašno?! Hoće li mi se desiti nešto čega ću se jako uplašiti?! Bitno je preispitati sebe i svoj doživljaj stresa!

Organizam je sklon da se jako brzo navikne kako da doživljava stres. Ako se osoba lako uplaši određenih zadataka i obaveza, te burno reaguje na stres, vrlo je moguće da i u ne tako stresnim situacijama, reaguje kao da su iste jako stresne.

Nemojte se obeshrabriti! Stres ne možemo izbjeći, ali možemo naučiti kako da živimo sa njim, da se izborimo, kao i da ga smanjimo.  Prije svega, razmislite da li previše vremena trošite na zadatke i svakodnevne obaveze. Koliko vremena tokom dana potrošite na odmor, druženje, prijatne razgovore i relaksaciju?

 

Za početak, korisno je posavjetovati se sa psihologom i potpunije upoznati svoju ličnost. Svaka individua je na neki način različita, te prema tome, svako na različit način reaguje na stres. Neke preventivne mjere i tehnike pokazaće se efikasnije kod određenog broja ljudi, dok kod drugih možda i ne.

Stoga je interesantno voditi dnevnik o svojim situacijama u kojima doživljavamo stres, kao i zapisivati tehnike koje koristimo. One tehnike koje su se pokazale kao najefikasnije poželjno je koristiti u budućnosti.

U suočavanju sa stresorima, stani i razmisli! Prihvati stres kao izazov, a ne kao svog neprijatelja! Korisno je upotrebljavati motivacione rečenice koje mogu donijeti i razvoj ličnih potencijala.

Ako si student i nalaziš se u vrijeme kada su sa svih strana pritisci od kolokvijuma, prije svega dobro se organizuj. Bolja organizacija – manje stresa! Prije svakog kolokvijuma ili ispita pjevuši svoju omiljenu pjesmu. Provjereno, djeluje. Stimuliše mozak , opušta i donosi inspiraciju.

Papir je jedno od najboljih mjesta da izraziš svoja osjećanja i prevedeš u zanimljiv tekst ili pjesmu. Na taj način možeš da se oslobodiš negativne energije i useliš pozitivnu.

Čitaj omiljenu literaturu. Povremeni odlazak u svijet knjiga odvlači od misli koje te opterećuju, a vezane su za brigu u vezi posla i ostalih zadataka.

Ukoliko ste mentalno iscrpljeni i osjećate se kao da ćete „eksplodirati“, uključite fizičku aktivnost (trčanje, vježbe, ples, individualni ili grupni sport).

Provodite slobodno vrijeme u prirodi sa dragim osobama, čiji vas razgovori odmaraju.

Bavite se kreativnim radom.

Iako je stres svakodnevno prisutan u svima aspektima života i utiče na naša razmišljanja, ponašanja i emocije, ne odustajte! Sve dolazi iz vaših stavova, uvjerenja i misli! Ako odlučiš da se izboriš sa stresom i uspjećeš. Ništa ne dolazi olako, pa tako je i ova borba uz pomoć određenih tehnika dugotrajan proces.

Neka stres ne uništi tebe, ti budi stres svome stresu!

 

Autor: Suzana Teofilović, dipl. psiholog