Da li pogoršavamo ili umanjujemo stres, ako se žalimo na posao?

Mišljenja zaposlenih koji su kroz istraživanja diskutovali o ovoj temi su podijeljena. S jedne strane, ljudi se pribojavaju da će se negativne emocije, ukoliko se ne ventiliraju, nakupljati i potom izletjeti u nekom za njih nepoželjnom kontekstu (u direktorovoj kancelariji).

S druge strane, ljudi smatraju da ventiliranjem  širimo negativnu energiju i da je potrebno da se fokusiramo na pozitivan aspekt kako bismo pronašli put do unutrašnjeg mira.

Istraživači su analizom odgovora ispitanika došli do nekoliko važnih saznanja o efektima ventiliranja, stresu na radnom mjestu, te suočavanju sa stresom na radnom mjestu.

Zašto je DOBRO da se žalimo na posao/ventiliramo?

  • Osjećaj je dobar u tom trenutku. Ukoliko se kratko požalimo na naše radne kolege, šefove i klijente, to može imati katarzičan efekat. U tom trenutku se osjećamo oslobođeno od frustracija koje smo trpili tokom radne sedmice. Čak i ako ventiliranje ima negativne posljedice, nećemo ih primjetiti koliko i pozitivna osjećanja koja će proisteći direktno iz ventiliranja.
  • Osjećamo podršku od drugih. Kad imamo nekoga ko će poslušati i vrednovati naša osjećanja, osjećamo se bliži toj osobi i to nam pomaže da umanjimo intenzitet stresa. Ponekad nam je potreban samo zagrljaj i razumijevanje.
  • Može voditi do rješenja. Kad diskutujemo o problemima, ponekad nam sagovornici mogu predstaviti ili ukazati na aspekt koji mi ne vidimo, jer smo previše okupirani samim problemom. Ponekad se ljudi žale kako bi im drugi pružili empatiju ili podršku, ali kad se žale u cilju pronalaženja rješenja, to obično vodi produktivnom rješenju i dugoročnom smanjenju stresa.
  • Produktivnije je nego gubljenje strpljenja. Mnogo ljudi smatra da će izgubiti strpljenje u nekom neodgovarajućem kontekstu, ukoliko gomilaju negativne emocije i frustracije. Ventiliranje frustracija je u ovom slučaju pragmatičniji put, ali samo dok ne pronađemo efikasnije strategije nošenja sa stresom.

Zašto NIJE DOBRO da se žalimo na posao/ventiliramo?

  • Širimo negativnost. Negativnost je kao emocionalni virus potpuno zarazna. Naime, ukoliko se budete pretjerano žalili i ventilirali, širićete i loše raspoloženje na ljude oko vas.
  • Može vam narušiti reputaciju. Kratkoročno ćete se osjećati bliži s radnim kolegom, jer ćete uputiti podršku jedan drugom, ali dugoročno možete steći reputaciju negativne osobe ili čak ugroziti svoju radnu poziciju. Rješenje nije ni u lažnoj pozitivnosti, nego balansiranju negativnog fidbeka na radnom mjestu.
  • Dugoročno je neefikasno. Iako se na trenutak čini kao zdrav izbor, dugoročno može pogoršati stres na radnom mjestu. Odnosno, čestim ispoljavanjem bijesa i ljutnje samo pojačavamo njihov efekat. Da se bijes i ljutnja vremenom nakupljaju i da ih je potrebno otpuštati, odnosno ventilirati je MIT! Potrebno je da se smirite, fokusirate pažnju na rješenje i ispoljite bijes i ljutnju na neagresivan i adekvatan način.
  • Loše utiče na zdravlje. Ventiliranje nameće našem mozgu stresan okvir funkcionisanja, što ima negativan efekat na naše zdravlje kao i hronični stres. Kad mozak uoči prijetnju (misao kako nam je loše na poslu) pokreće u tijelu niz fizioloških promjena koje nas podstiču na borbu ili bijeg. Ukoliko se ove fiziološke promjene često i dugoročno aktiviraju ostavljaju niz negativnih posljedica na fizičko i mentalno zdravlje.

Šta raditi umjesto ventiliranja?

  • Požalite se dnevniku. Pišite o svojim emocijama, jer će vam to pomoći da ih bolje prihvatite i razumijete.
  • Požalite se malo, potom se usmjerite na pozitivan aspekt. Ukoliko imate naviku da se žalite i ventilirate, možete da se ‘’uhvatite’’ u trenutku kad to radite i da fokus usmjerite na ono čim ste zadovoljni.
  • Uvježbavajte tehnike mindfulness-a. Oni koji žive i razmišljaju u sadašnjosti (manje se stresiraju oko prošlosti i budućnosti) manje se žale i ventiliraju. Mindfulness možete uvježbavati na različite načine, ali najjednostavnije je da se fokusirate na duboko disanje i osvještavate svaki udisaj i izdisaj.
  • Uvježbavajte različite tehnike suočavanja sa stresom. Različite efikasne tehnike vam pomažu da umanjite osjećaj uznemirenosti, postanete rezilijentniji na stres i živite srećnijim životom (vježbe disanja, meditacija, vođena imaginacija).

IZVOR: www.verywell.com