Mnogi profesionalno uspješni ljudi vode tajni život: PROKRASTINIRAJU!

Osobe kojima je glavni motivator rok imaju dobar razlog zašto ne otkrivaju kako završavaju obaveze na vrijeme. Prokrastinatori uglavnom zbog osude od strane drugih osjećaju krivicu ili sramotu zbog neizvršavanja ili odlaganja završavanja obaveza do posljednjeg minuta.

Brojna istraživanja su se bavila ponašanjem prokrastinatora kako bi otkrila pozadinske procese ili patologiju koja se nalazi u osnovi ovog ponašanja. Tako je u fokus istraživanja stavljena povezanost prokrastinacije sa impulsivnošću, manjkom odgovornosti, patološkom brigom, iracionalnim uvjerenjima, averzijom prema zadatku i strahom od neuspjeha. Pronađeno je da postoje dva tipa prokrastinacije:

  1. motivisanost zadatkom (povišeno emotivno stanje pri pristupanju obavljanja zadatka)
  2. motivisanost rokovima (povišeno emotivno stanje tokom završavanja zadatka).

Trka s vremenom stimuliše emocije prokrastinatora, jer one služe za usmjeravanje pažnje. Prokrastinatori koji su uspješni u profesionalnom životu su izjavili da kad pokušaju da završe zadatak prije roka imaju problem s motivacijom i koncentracijom, te im je neophodna energetska stimulacija koju donosi približavanje roka kako bi se efikasnije fokusirali i završili zadatak.

U jednom istraživanju je pronađeno da su osobe koje su identifikovane kao prokrastinatori u odnosu na one koje nisu, više krivili kolegu za loše (ne)izvršavanje zadatka. Autori istraživanja su to objasnili projektovanjem sopstvene neadekvatnosti na nekog ko je sličan njima i ko za to treba biti sankcionisan.

Istraživanje na temu prokrastinacije kod studenata je takođe dalo zanimljive rezultate. Naime, pronađeno je da su uspješni studenti većinom prokrastinatori, te da efikasnim korištenjem vremenskog roka kao stimulusa, prokrastinatori aktiviraju anksioznost koja ih motiviše da završe zadatke na vrijeme. S druge strane, prokrastinatori podcjenjuju koliko im je vremena potrebno da obave određeni zadatak, odnosno imaju neefikasne strategije planiranja obavljanja zadataka.

Rezultati istraživanja nas upućuju na to da pokušamo više razumijeti pozadinu ponašanja prokrastinatora, a manje kritikovati i osuđivati način na koji oni obavljaju zadatke.

IZVOR: psychologytoday.com